2016-09-23 09:26:00

Međunarodni dan kulturne baštine i Dan europske baštine (23.9.)

23. rujna obilježava se Međunarodni dan kulturne baštine i Dan europske baštine.

Uključivanjem u obilježavanje ovog dana članice Europske unije, ali i sve zemlje pristupnice, potvrđuju svoju pripadnost zajedničkom europskom kulturnom, socijalnom, političkom i ekonomskom identitetu , pri čemu se naglašava važnost i posebnost svake pojedinačne nacionalne baštine. Europska kulturna baština  je spoj različitih utjecaja i kulturnih doticaja,  koji su oduvijek stvarali dijalog među narodima i kulturama. Danima europske baštine ističe se ne samo različitost, već i europska dimenzija zajedničkog naslijeđa. Hrvatska se ovoj manifestaciji pridružila godine 1995. proglašenjem posavskog sela Krapje - selom graditeljske baštine.

UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu (World Heritage Centre) potiče zemlje u potpisivanju Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine; pomaže u očuvanju svjetske prirodne i kulturne baštine; potiče države članice da predlažu dobra na Listu svjetske baštine; potiče države u zaštiti baštine omogućujući tehničku pomoć i stručna usavršavanja; pomaže u promicanju i podizanju svijesti o važnosti svjetske baštine; potiče međunarodnu suradnju u očuvanju svjetske prirodne i kulturne baštine. Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine do današnjeg dana na Popis su upisana 982 dobra (760 kulturnih, 193 prirodnih i 29 mješovitih).

Hrvatska je bogata prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom, materijalnom i nematerijalnom.

 

Materijalna baština Republike Hrvatske

Upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine:

Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača (1979.)

Careva palača jedno je od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture ne samo po očuvanosti pojedinih izvornih dijelova i cjeline, nego i po nizu originalnih arhitektonskih formi koje navještaju novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost. Dioklecijanov mauzolej je u 5. st. preobražen u kršćansku crkvu. Unutar rimskih zidina nalaze se i romaničke crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća, srednjovjekovne utvrde te gotičke, renesansne i barokne palače, tvoreći tako harmoničnu cjelinu.

 

Stari grad Dubrovnik (1979.)

Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni planirani grad na južnodalmatinskoj obali postao je značajnom sredozemnom pomorskom silom već u 13. stoljeću. Premda u velikoj mjeri oštećen zemljotresom iz 1667. godine Dubrovnik je uspio sačuvati svoje prekrasne gotičke, renesansne i barokne crkve, samostane, palače i vodoskoke. Nakon uništavanja tijekom Domovinskog rata Dubrovnik je bio uvršten na Popis ugrožene baštine svijeta UNESCO-a od 1991. do 1998.

 

 Nacionalni park Plitvička jezera (1979.)

Plitvice zahvaljuju svoju ljepotu i nenadmašnu atraktivnost sedri i sedrotvornom bilju. Tvorbom sedre i pregrađivanjem riječnoga korita, nastala je niska od 16 Plitvičkih jezera koja predstavlja veličanstven arhitektonski fenomen prirode okružen gustim šumama u kojima obitavaju medvjedi, vukovi i mnoge druge rijetke životinjske i biljne vrste.

 

Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča (1997.)

Porečki katedralni sklop naziva se Eufrazijana po biskupu Eufraziju koji je sredinom 6. stoljeća temeljito preuredio katedralu i ukrasio je poznatim mozaicima. Prije Eufrazijeve pregradnje postojale su barem dvije faze ranokršćanskih građevina na istom mjestu. U Poreču je kršćanstvo utemeljeno već u 4. stoljeću te su bazilika, atrij, krstionica i episkopska palača izvanredni primjeri religiozne arhitekture, dok sama bazilika izuzetno spaja elemente klasicizma i bizanta. Apsida je bogato ukrašena figurativnim mozaicima koji predstavljaju jedne od najznačajnijih primjera te vrste u Europi.

 

Povijesni grad Trogir (1997.)

Trogir je izvanredan primjer kontinuiteta grada. Ortogonalni plan ulica ovog otočkog naselja potječe iz helenističkog doba koji su uzastopni vladari nastavili ukrašavati s raznim izuzetnim javnim i stambenim zgradama i utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.

 

Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku (2000.)

Trogir je izvanredan primjer kontinuiteta grada. Ortogonalni plan ulica ovog otočkog naselja potječe iz helenističkog doba koji su uzastopni vladari nastavili ukrašavati s raznim izuzetnim javnim i stambenim zgradama i utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.

 

Starogradsko polje (2008.)


Starogradsko polje na Hvaru upisano je na Popis svjetske baštine kao sedmo hrvatsko dobro u srpnju 2008.  godine, na 32. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu održanog u Quebecu, Kanada.
 
Starogradsko polje na jadranskom otoku Hvaru kulturni je krajolik koji je praktički ostao nepromijenjen od vremena kada su ga po prvi put kolonizirali jonski Grci iz Parosa u 4. stoljeću prije Krista. Autentično poljodjelstvo na ovom plodnom polju, uglavnom uzgoj vinove loze i maslina održalo se od helenističkog vremena do danas. Lokalitet je također i prirodni rezervat. Ovaj krajolik, u kojem se nalaze antički suhozidi i međe, ili manje kamene zgrade, svjedoči antičkom geometrijskom sustavu podjele zemljišta koju su koristili stari Grci, hori, koji je ostao praktički nepromijenjen 24 stoljeća.

 

Nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske

Nematerijalna dobra Republike Hrvatske upisana na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.
 

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

 

- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,

- folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

- tradicijska umijeća i obrti.
 

Republika Hrvatska se, kao zemlja bogata nematerijalnom kulturnom baštinom, zalaže za izgradnju učinkovitog sustava zaštite i očuvanja, na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te za uspostavljanje i unapređivanje međunarodne suradnje. Također ističe i potrebu poduzimanja zaštitnih mjera u suradnji s drugim zemljama potpisnicama UNESCO-ve Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.

Nematerijalna baština predstavlja običaje, vjerovanja, znanja, vještine, pojave duhovnog stvaralaštva koja se prenose predajom, a društva, grupe ili pojedinci prepoznaju ju kao svoju baštinu. Manifestira se osobito kroz: jezik, dijalekte, govore i toponimiku te usmenu predaju ili izričaje; folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, mitologije; tradicijska umijeća i obrte; znanje i vještine vezane uz prirodu i svemir; kulturološke prostore gdje se tradicionalne pučke vrijednosti sreću u povećanoj mjeri te mjesta gdje su se pričale priče, održavali sajmovi, svetkovine ili godišnje procesije. Prema UNESCO-ovoj Konvenciji o nematerijalnoj kulturnoj baštini  uspostavljena su dva popisa: Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te Popis nematerijalne kulturne baštine potrebite hitne zaštite.

Na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva upisana su hrvatska dobra nematerijalne kulturne baštine: dubrovačka Festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod „Kraljice“ (Ljelje) iz Gorjana, procesija „Za križen“ na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i  čipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepoglava), Sinjska alka - viteški turnir u Sinju, Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, bećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema te nijemo kolo Dalmatinske zagore i Klapsko pjevanje, te Glazbeni izričaj ojkanje.

Više o tome možete saznati na linku.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220

„Copyright (c) 2007, Ministarstvo kulture RH, sva prava pridržana“.

 

Pogledajte radove učenika čija je tema kulturna baština. Tu su prekrasni likovni radovi, te tradicijski nakit i čipka koje već nekoliko godina izrađuju Mladi čuvari baštine!

 

 


Osnovna škola Antuna Branka Šimića Zagreb